Alergija na hranu: može li dijete biti alergično na nešto što jede?

Alergija na hranu još nije sasvim istražena i teško je pronaći čvrste dokaze o njezinu nastupanju. Ali ako mislite da vam je dijete alergično ili osjetljivo na nešto što jede, što biste trebali poduzeti?

Alergija na hranu često je trenutna alergijska reakcija na konkretan sastojak, a netolerancija ili osjetljivost na hranu nije alergijska, već ponekad odgođena i neugodna reakcija na određeni sastojak. Prema istraživanjima, alergija na hranu zahvaća oko dva posto stanovništva. Ipak, daleko više ljudi osjetljiva je na neki sastojak, uključujući hranu ili piće. Podaci ukazuju na to da je svaka treća osoba netolerantna na neki sastojak.

Bebe mogu biti alergične ili osjetljive na pojedinu hranu, ali često to više nisu nakon što odrastu i kad im sazriju imunološki i probavni sustav. Mliječni proizvodi poput mlijeka, sira i jogurta ponekad se povezuju sa zdravstvenim problemima djeteta, kao što su upale uha, problemi s kožom i ponašanjem. Aditivi i umjetna bojila također su povezana s problemima u ponašanju.

Simptomi alergije i netolerancije na hranu variraju od osobe do osobe i možda ih uzrokuje nešto drugo, tako da je najbolje prepustiti dijagnozu liječniku opće prakse.

Neki znakovi i simptomi na koje treba pripaziti:

• Natekle usnice, jezik ili lice
• Svrab u ustima i grlu
• Osip
• Grčevi i bol u trbuhu
• Mučnina ili povraćanje
• Proljev
• Napuhanost u trbuhu i plinovi u crijevima
• Kihanje, začepljen nos ili curenje nosa

Simptomi snažne alergijske reakcije, poznate kao anafilaksa, uključuju natečene usne i jezik, svrbljivi osip, stezanje u grlu i teškoće u disanju. Ako se ne liječi, može izazvati gubitak svijesti i, u rijetkim slučajevima, smrt. Ako sumnjate na anafilaksu, nazovite 94 ili odmah idite na Hitnu.

Ako mislite da je vaše dijete možda ima alergiju ili netoleranciju na hranu, posavjetujte se s liječnikom kako biste dobili pravu dijagnozu. Razgovarajte s patronažnom sestrom ili liječnikom ako je netko u obitelji bio ili jest alergičan na kikiriki ili ima druge, teže oblike alergija.

Uobičajena hrana koja uzrokuje alergiju ili osjetljivost uključuje kravlje mlijeko, jaja, pšenicu, račiće, orašaste plodovi, osobito kikiriki, soju, agrume, rajčicu i aditive.

Ako posumnjate na povezanost između djetetovog zdravlja ili ponašanja i prehrane, trebali biste potražiti savjet patronažne sestre ili dijetetičara prije nego što eliminirate osumnjičenu hranu. Na primjer, maknuti mlijeko iz prehrane velik je korak i morate biti sigurni da možete na drugi način nadomjestiti sve hranjive tvari kako bi se izbjegli nedostaci.

Je li moguće izbjeći alergiju i osjetljivost?

Iako ekcemi i astma nisu nužno povezani s prehranom, istraživanja pokazuju da ako dijete tijekom prvih šest mjeseci hranite isključivo dojenjem, smanjujete rizik razvijanja tih bolesti. Druga istraživanja pokazuju da je prerana uključenost krute hrane u prehranu – prije 15. tjedna – povezana s razvojem hripanja, što je često simptom astme.

Ako unutar obitelji patite od alergija i osjetljivosti na nešto, dojenje je dobar način na poboljšate zaštitu svog djeteta. Ako radije ne želite ili ne možete dojiti, uputno je da pričekate barem 15 tjedana prije nego što djetetu date krutu hranu.

Dijagnosticiranje alergije i netolerancije

Alergije na hranu kao što su pšenica, mliječni proizvodi, kikiriki i voće mogu se najtočnije otkriti kožnim testovima i krvnim pretragama. Tijekom kožnih testova, mala količina sumnjive hrane stavi se na djetetovu kožu u tekućem obliku i zatim se blagim ubodom unese ispod kože. Na tom će se mjestu u roku nekoliko minuta pojaviti kvržica ako je dijete alergično na tu hranu. Ovu pretragu može napraviti vaš liječnik opće prakse ili možete otići u kliniku za alergije.

Krvna pretraga uključuje uzimanje male količine krvi i slanje na analizu u laboratorij. Rezultate se čeka duže, tjedan ili dva, što je razlog zašto je kožni test uobičajeniji.

Također je vrlo korisno držati dnevnik prehrane djeteta i tako, u slučaju ako se i kada pojave simptomi, lakše identificirati koje namirnice možda izazivaju problem. Razgovarajte sa svojim liječnikom ili dijetetičarom ako trebate naputke za početak.

Život s alergijom

Nakon što je dijagnosticirana alergija ili osjetljivost, morat ćete uvesti promjene u djetetovu prehranu i izbaciti namirnice koje dokazano izazivaju reakciju. Uvijek to činite uz medicinski savjet kako bi izbjegli nedostatke u prehrani. Dijetetičar će vam također moći dati informacije o tome na koje sastojke treba pripaziti kad provjeravate etikete na prehrambenim proizvodima jer hrana i derivati često imaju drugačija imena.

Kupovina, kuhanje i objedovanje vani može biti problematično na početku, ali ubrzo će vam postati prirodno. Nasreću, mnogi su supermarketi dobro opremljeni specijaliziranom hranom, poput mliječnih proizvoda, glutena i alternativama pšenici, a postoji i mnogo kuharica posvećenima posebnoj prehrani koje nude alternativne recepte kako bi vam se obroci činili svakodnevnijima.

Moguće je postupno unositi male količine hrane koje izazivaju reakciju kako biste procijenili može li dijete podnijeti niske razine te namirnice. Ali nikada nemojte ponovno dati djetetu namirnicu na koju je alergično, a da se niste posavjetovali sa stručnjakom.